Press
Elementi tabua, igre i magije u zbirci priča "Put od crvene cigle" Marijane Čanak
Poetika Marijane Čanak posmatrana kroz proznu zbirku Pramatere, roman Klara, Klarisa i novoobjavljenu zbirku priča Put od crvene cigle istražuje ono što ostaje neizgovoreno, gde tabui gube svoju moć, a rituali postaju ključ za razumevanje ljudske suštine. Iskustva na koja nailazimo u ovim delima podsećaju nas na univerzalnost ljudske prirode, gde deca i odrasli igraju igre koje prelaze granice stvarnosti, dok magija i obredi prodiru u svakodnevno. Najjači aspekt ove proze leži u oneobičavanju i izvrtanju mitova i bajki. Spisateljica uzima za predložak pojedini arhetip, a potom ga razgranava u nešto sveže, duhovito, apsurdno, mistično...
Andrea Popov Miletić za Polja
Kad nam više nije kriv ni Balkan, ni autoritarna baba, ni odsutni otac
Zbirka priča Put od crvene cigle Marijane Čanak poduhvat je širokih razmjera u sabiranju historijskih, socioloških i kulturoloških konteksta koji su uokvirili ideju onoga što može stati pod sveobuhvatnost kovanice „ženskog iskustva“. Najtačnije rečeno, u domenu prepoznavanja i ogledanja, njena knjiga je ono autobiografsko svakog bića.
Razgovor sa Šejlom Džindo za bookbybook 📚 mart
Na granici tijela
Čanak naročito vješto i zanimljivo opisuje život žena na selu ili u nečemu što liči na plemenske zajednice, često dajući pričama jedan poseban mitski trenutak koji ne možemo uvijek smjestiti u konkretno vrijeme. Mitsko osmišljavanje junakinja također pledira univerzalnost i sveopšte zajedničko iskustvo bivanja ženom. Ivana Golijanin za Oslobođenje o zbirci "Put od crvene cigle".
Čitalac će bolje proći ako odgovore traži u knjizi, a ne od autora
Razgovor sa Bojanom Krivokapićem objavljen u Oblakoder magazinu.
MARIJANA ČANAK, SPISATELjICA: Ka razumеvanju i poštovanju vitalnе snagе
Razgovor sa Igorom Burićem za Dnevnik.
Feministička "bajka" i nova poezija
Razgovor sa Sašom Ćirićem u emisiji Gutenbergov odgovor na Radio Beogradu 2.
Oproštaj od Klare
Razgovor sa Dušanom Blagojevićem za Glasa Podrinja.
Marijana Čanak: “Pisanje je moj način da živim sebe”
Razgovor sa Borisom Koračakom za Subotica danas.
TV književna kritika #13
Fascinantno je gusto stilsko tkanje ovog ostvarenja. U težnji da živi u saglasju sa svojom prirodom i prirodom uopšte, odlično su dočarane Klarine fluidne transformacije, pre svih one obeležene stapanjem sa „oblikom vode“. U primorskim scenama glavna junakinja figuralno se odmeće od realističke naracije kao nabujala voda koja se ne može do kraja ukrotiti. Motiv zajedničkih snova i izuzetno sinestezijski bogati snovidni ulomci dozivaju književnost Gorana Petrovića i još odlučnije Milorada Pavića. U konačnici, „Klara, Klarisa“ Marijane Čanak jedan je od najsilovitijih romanesknih startova u poslednje vreme i najbolji roman iz finala ovogodišnje Ninove nagrade. Igor Perišić za Kulturni centar RTS-a
Šta čitaju oni koji pišu: Marijana Čanak
Razgovor sa Danilom Lučićem za Glif.
Miracle, spotlight, and trepidation: women finalists on NIN award 2023
Intervju Sanje Pavlović sa finalistkinjama NIN-ove nagrade za YU-Bibioteku.
Novi Sad: književni ili sasvim običan grad / Gost: Marijana Čanak
Razgovor sa Vladimirom Gvozdenom u Kulturnoj stanici Svilara.
INTERVJU SA KNJIŽEVNICOM MARIJANOM ČANAK: ''Odsečeni smo od ženske snage koja i danas trpi hrišćansku demonizaciju''
Razgovor sa Anom Dodig za Elle.
[2022] NINOVA NAGRADA [D. Vukićević, G. Petrović, U. Šajtinac, M. Čanak, M. Drljević, M. Tripković]
Bookvalisti o romanima u finalu za NIN-ovu nagradu 2022.
Marijana Čanak i roman „Klara, Klarisa“: Šta smo same sebi?
Razgovor sa Ivom Parađanin za Buro247.
Potraga za pričom o ženskoj slobodi
Volim da izgovaram naslov romana Marijane Čanak na različite načine: šapatom, da istaknem uzlazni akcenat na prvom slogu, da ga izgovorim kao jedan pojam ili da ga, recimo, provučem kroz upitnu intonaciju. Ima u njemu nečeg tepalačkog, i zavereničkog, i dozivalačkog, i bajaličkog, ima nekog viška u koji se, čineći ga efektnom estetskom formulom (koja pulsira rečenicama romana), ritmički ulivaju bitne smisaone linije romana. Te linije ispisuju se oko nje, glavne junakinje, oko Klare, pa oko Klarise, oko Klare-Klarise, bivajući priča o Klari, Klarisi. Te linije ispisuju potragu – potragu za sobom, za identitetom, potragu za ženom kakva se želi biti. Žarka Svirčev za Vreme
Realno i onostrano tvore celinu
Razgovor sa Stefanom Slavkovićem za NIN povodom "Klare, Klarise" u finalnom izboru za NIN-ovu nagradu.
Šestoro najboljih: Bajke su ključ za dušu priče
Razgovor sa Mićom Vujičićem za NIN povodom "Klare, Klarise" u finalnom izboru za NIN-ovu nagradu.
Ekopsihološka bajka
S jedne strane, roman tematizuje psihosomatski mučan i bolan proces (ponovnog) otkrivanja i oslobađanja autentično ženskog, ne samo u smislu polnog i rodnog određenja već i u širem smislu kakav pojam ženskog igra, na primer, u analitičkoj psihologiji i arhaičnim folklornim predstavama i praksama na čijem se tumačenju i rekontekstualizaciji zasnivaju koliko jungovske teorije psihe toliko i psihoterapije proistekle iz ili na osnovu njih, važne za ovaj roman. Kad je o njegovoj strukturi motiva, simbola i poruka reč, svakako treba spomenuti makar bestseler Žene koje trče s vukovima Klarise Estes: na samom početku ovu Klarisu „prizivaju“ ponižavajuće patrijarhalne fraze o zdravoj ženi koje odzvanjaju u svesti junakinje, kolokvijalno rečeno, ubijene u pojam. Violeta Stojmenović za Komunalinks
Knjigofilija 20: Marijana Čanak
Razgovor sa Đorđem Majstorovićem, urednikom književnog programa Omladinskog centra CK13.
Auditivni otpor arhetipskih maski
Odnos glavne junakinje sa zvukovnim svijetom nagovještava izgradnju magijske strukture teksta, jer su vizualizirani zvukovi i taktilni podražaji prividni i za nju stvarniji od svake realnosti. Na nekoliko mjesta u tekstu pojavljuju se i drugi magijski elementi: čaranje, glasovi maskiranih žena i ritualno pročišćenje na kraju romana. Ipak, najčešći motiv ostaje maska, prizivajući tako mitsku prošlost isprepletenu sa elementima fantazije i ne dopuštajući nam da zaboravimo njeno konotativno značenje – noseći maske funkcija, uloga i karakternih slojeva, prerušavamo se neprestano. Ovakvi i slični motivi intuicije, snova i mističnih slučajeva vezani su uglavnom za skupine ženskih likova. Priobalni topos osvjetljava drugu stranu suptilno uvedenog magijskog realizma – karnevalsku kulturu koja se ogleda na neočekivanim mjestima poput oglasne ploče sa reklamama za tarot, besplatno skidanje čini i pisca putujućeg pozorišta. Emina Adilović za Žensku čitaonicu P.E.N. centra Bosne i Hercegovine
Bookstan Live
Razgovor sa Ivanom Golijanin na Festivalu Bookstan - Srajevo, 2022.
Žena, majka, veštica
Roman se vešto poigrava društvenim konvencijama, ali ni na formalnom nivou ne zastajkuje. Stil karakterizuje slikovito stapanje čula, sinestezije, koje tekstu mestimično daju izrazito lirski karakter. Slike iz snova, onirički elementi, mešaju se sa različitim nivoima zbilje i deluju komplementarno materiji romana. Iako se radi o prvom romanu autorke, suočavamo se s vrlo zrelim, promišljenim i vešto ispisanim tekstom. Kao što se i Klara spušta u zemlju, preuzima drevne spoznaje žena i savetuje da treba u košmare u pomoć pozvati prijatelje, tako i autorka navodi citate regionalnih autorki.
Sašo Puljarević za Dunjalučar
Marijana Čanak: „Zlo“ je ako žena spozna sopstvenu snagu
Razgovor sa Gordanom Radisavljević-Jočić za Medijasferu povodom zbirke priča "Pramatere".
O romanu “Klara, Klarisa” Marijane Čanak: Razlomljenosti ženskog bića
Čanak piše o samoći i izopštenosti, u kontekstu ponižavajućeg okruženja u kojem je Klara bila primorana da odraste i da za(po)čne svoj život. U jalovom pokušaju da se prilagodi zahtjevima zajednice koja od žene očekuje majčinstvo i supružništvo, ona gubi svoj identitet umjesto da ga u tim godinama gradi. Jedini način na koji je moguće sačuvati i trunku zdravog razuma jeste kroz osamu i uronjenost u limb vlastitih snova.
Ivana Golijanin za Oslobođenje
Marijana Čanak, književnica: Književnost je za mene cilj i svrha
Razgovor sa Ivanom Golijanin za Oslobođenje povodom romana "Klara, Klarisa".