Press

Šta je u glasu? - Ljubav, žanrovska i narativna previranja u romanu „Klara, Klarisa“ Marijane Čanak

Prvi roman Marijane Čanak „Klara, Klarisa“ (2022) pripada korpusu tekstova koji tematizuju i preispituju različite vrste ljubavi i solidarnosti: ljubav prema porodici, ljubav prema prijateljima, ljubav prema partnerima, ljubav prema muzici, ljubav prema snovima, ljubav prema reči i priči. U toj složenoj mreži ljudskih htenja i odnosa koji neprekidno osciluju između ljubavi i mržnje, poverenja i nepoverenja, oblikuje se identitet glavne junakinje romana „Klare, Klarise“. Klar(is) a nastoji da konstituiše sebe, menjajući strategije, od potčinjavanja do pružanja otpora upravo onima koje voli i čije zahteve u tom periodu života smatra validnim. Ovaj proces je u samom temelju romana „Klara, Klarisa“, koji nas suočava sa činjenicom da je najteže zavoleti sebe, osobito kada je u pitanju izuzetno darovita žena koja odrasta u konzervativnoj društvenoj zajednici.

Esej doc. dr Kristine Stevanović o romanu „Klara, Klarisa“ u časopisu „Nasleđe“, godina XXII, broj 61, 2025, str. 43-54.

“Živi svoju istinu, makar svi rekli – ova je luda”: predstavljen roman “Svetlo trojstvo” Marijane Čanak

O promociji "Svetlog trojstva" u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC u Beogradu, Magazin Bookvar

Foto: Bojana Maksimović / Laguna

Ko još čita priče?

Govor na dodeli nagrade "Voja Čolanović" objavljen u Književnom magazinu

Gostovanje u emisiji Vavilon

U Vavilonu razgovaramo i sa Marijanom Čanak, jednom od najprovokativnijih prozaistkinja danas. Ona se već afirmisala zbirkama priča „Pramatere“ i „Put od crvene cigle“ za koju je i dobila nagradu „Voja Čolanović“ kao i romanom „Klara, Klarisa“, objavila je novi roman, „Svetlo trojstvo“ u kome, kao i u prethodnim knjigama, ali dodatno podignutih reglera, unosi subverziju i provokaciju, dosledno razbija tabue, predrasude, običaje prikazujući žensku telesnost, seksualnost iz drugačijeg ugla, ogoljenu, bez skrivanja i zataškavanja, razbijajući svaki patrijarhalni modalitet.

Emisiju osmislila i uredila: Jasmina Vrbavac

Režija: Marko Šotra

Prikaz knjige „Svetlo trojstvo“: Vibrantna i dinamična studija naoko običnih karaktera

Sve i da delimo lični utisak da je u ovoj našoj sadašnjici monogamija i dalje konstrukt u koji vredi verovati i ulagati, mogli bismo barem probe i vežbe intelektualnih i etičkih nam kapaciteta radi da porazmislimo o tome šta je to što, uprkos društvenim uslovljavanjima, hiljadama i hiljadama godina suprotne tradicije i instinktivnog preuzimanja uvreženo-okoštalih obrazaca postojanja u društvu ili zajednici, poliamoriju (ljubavne trouglove, četvorouglove... i slično) ipak čini tako primamljivom, zar ne?

Zoran Janković, književni i filmski kritičar, za Nedeljnik

"Nove priče, novi horizonti" – Ljubica Arsić, Tanja Stupar Trifunović i Marijana Čanak

Televizija Valjevo Plus realizuje projekat pisca i diplomate Saše Obradovića pod nazivom "Nove priče, novi horizonti", koji predstavlja i promoviše prozna dela koja su obeležila prve decenije ovog veka na domaćoj i regionalnoj književnoj sceni.

Ženska perspektiva u savremenoj srpskoj prozi tema je četvrte epizode serijala u kojoj učestvuju književnice Ljubica Arsić, Tanja Stupar Trifunović i Marijana Čanak.

Za Gutenbergov odgovor o "Svetlom trojstvu"

Razgovor sa Sašom Ćirićem u emisiji Gutenbergov odgovor povodom romana "Svetlo trojstvo".

Žena u kutiji

Ruši tabue i novi roman Marijane Čanak „Svetlo trojstvo” koji predstavljamo u današnjoj emisiji. O romanu govori autorka i pisac Bojan Krivokapić. Autorka emisije: Tamara Srijemac

O "Svetlom trojstvu" u emisiji Art-erija

Razgovor pre prvog predstavljanja romana "Svetlo trojstvo" u Bulevar buksu u Novom Sadu za kulturni magazin Art-erija.

Živeti i pisati

Razgovor sa Enesom Halilovićem za časopis Eckermann.

Kako izgleda ljubav utroje

Intervju sa Lidijom Ćulibrk za Lepotu i zdravlje.

'Put od crvene cigle': Antipatrijarhalni diskurz

Ispostavlja se da ono što se na prvi pogled doživljava kao slabost ili sudbina, u okviru konceptualizacije i tipologizacije likova, zapravo predstavlja antitezu degradaciji ženskog bića. Žena je moćnija, snažnija i odlučnija ne uprkos menstruaciji, već upravo zbog nje, jer menstruacija simbolizuje vitalnost i cikličku snagu ženskog tela. Time Čanak preokreće stereotipne predstave o ženskoj slabosti, ukazujući na to da menstruacija nije samo fizički proces, već simbol ženske izdržljivosti i neprekidnog obnavljanja.

Dalibor Plečić za Booksu

U prošlosti je ključ naše aktuelne krize

Razgovor sa Mićom Vujičićem za nedeljnik Radar, povodom nagrade "Voja Čolanović" za zbirku priča "Put od crvene cigle".

Doći će osveta Velike Majke

Prozu Marijane Čanak krasi uzbudljiv lirizovan stil i neobične slike koje gradi rekao bih na temelju jedne avangardne literarne tradicije, pridajući izuzetnu važnost snovima i oniričkim vizijama svojih junakinja, čime izjednačava one tzv. nesvesne i iracionalne psihičke procese sa onim racionalnim.

Saša Ćirić o zbirci "Put od crvene cigle"

Halucinacije uz Dorse

Filmske i muzičke preporuke za magazin Objektiv - Pobjeda.

"Put od crvene cigle", Marijana Čanak

Realizam Marijane Čanak često naliči na magijski pa se u njenim pričama prepliću i nestvarni i elementi horora, ali i narodna vjerovanja i nečiste sile, baš onakve kakve i dolikuju nečistoj krvi. Neizostavan je i motiv smokve koji se ponavlja u nekoliko navrata, a koji naravno implicira na život i plodnost i koji nas ponovo vraća na prvog čovjeka i prvu ženu. Posebno je prisutan u pričama sa tematikom rađanja.

Prikaz knjige na blogu Od Malog princa…

Na putu od crvene cigle zavija se za oligarhom

Razgovor sa Sašom Ćirićem u emisiji Gutenbergov odgovor, Radio Beograd 2.

Intervju za Poetum

Razgovor sa Nenadom Petrovićem za Poetum.

Marijana Čanak: Zanimala me je tačka u kojoj mesto snage postaje mesto srama

Razgovor sa Danilom Lučićem za Glif.

Elementi tabua, igre i magije u zbirci priča "Put od crvene cigle" Marijane Čanak

Poetika Marijane Čanak posmatrana kroz proznu zbirku Pramatere, roman Klara, Klarisa i novoobjavljenu zbirku priča Put od crvene cigle istražuje ono što ostaje neizgovoreno, gde tabui gube svoju moć, a rituali postaju ključ za razumevanje ljudske suštine. Iskustva na koja nailazimo u ovim delima podsećaju nas na univerzalnost ljudske prirode, gde deca i odrasli igraju igre koje prelaze granice stvarnosti, dok magija i obredi prodiru u svakodnevno. Najjači aspekt ove proze leži u oneobičavanju i izvrtanju mitova i bajki. Spisateljica uzima za predložak pojedini arhetip, a potom ga razgranava u nešto sveže, duhovito, apsurdno, mistično...

Andrea Popov Miletić za Polja

Kad nam više nije kriv ni Balkan, ni autoritarna baba, ni odsutni otac

Zbirka priča Put od crvene cigle Marijane Čanak poduhvat je širokih razmjera u sabiranju historijskih, socioloških i kulturoloških konteksta koji su uokvirili ideju onoga što može stati pod sveobuhvatnost kovanice „ženskog iskustva“. Najtačnije rečeno, u domenu prepoznavanja i ogledanja, njena knjiga je ono autobiografsko svakog bića.

Razgovor sa Šejlom Džindo za bookbybook 📚 mart

Na granici tijela

Čanak naročito vješto i zanimljivo opisuje život žena na selu ili u nečemu što liči na plemenske zajednice, često dajući pričama jedan poseban mitski trenutak koji ne možemo uvijek smjestiti u konkretno vrijeme. Mitsko osmišljavanje junakinja također pledira univerzalnost i sveopšte zajedničko iskustvo bivanja ženom. Ivana Golijanin za Oslobođenje o zbirci "Put od crvene cigle".

Čitalac će bolje proći ako odgovore traži u knjizi, a ne od autora

Razgovor sa Bojanom Krivokapićem objavljen u Oblakoder magazinu.

Marijana Čanak, spisateljica: Ka razumеvanju i poštovanju vitalnе snagе

Razgovor sa Igorom Burićem za Dnevnik.

Feministička "bajka" i nova poezija

Razgovor sa Sašom Ćirićem u emisiji Gutenbergov odgovor na Radio Beogradu 2.

Oproštaj od Klare

Razgovor sa Dušanom Blagojevićem za Glasa Podrinja.

Marijana Čanak: “Pisanje je moj način da živim sebe”

Razgovor sa Borisom Koračakom za Subotica danas.

TV književna kritika #13

Fascinantno je gusto stilsko tkanje ovog ostvarenja. U težnji da živi u saglasju sa svojom prirodom i prirodom uopšte, odlično su dočarane Klarine fluidne transformacije, pre svih one obeležene stapanjem sa „oblikom vode“. U primorskim scenama glavna junakinja figuralno se odmeće od realističke naracije kao nabujala voda koja se ne može do kraja ukrotiti. Motiv zajedničkih snova i izuzetno sinestezijski bogati snovidni ulomci dozivaju književnost Gorana Petrovića i još odlučnije Milorada Pavića. U konačnici, „Klara, Klarisa“ Marijane Čanak jedan je od najsilovitijih romanesknih startova u poslednje vreme i najbolji roman iz finala ovogodišnje Ninove nagrade. Igor Perišić za Kulturni centar RTS-a

Šta čitaju oni koji pišu: Marijana Čanak

Razgovor sa Danilom Lučićem za Glif.

Miracle, spotlight, and trepidation: women finalists on NIN award 2023

Intervju Sanje Pavlović sa finalistkinjama NIN-ove nagrade za YU-Bibioteku.

Novi Sad: književni ili sasvim običan grad / Gost: Marijana Čanak

Razgovor sa Vladimirom Gvozdenom u Kulturnoj stanici Svilara.

INTERVJU SA KNJIŽEVNICOM MARIJANOM ČANAK: ''Odsečeni smo od ženske snage koja i danas trpi hrišćansku demonizaciju''

Razgovor sa Anom Dodig za Elle.

[2022] NINOVA NAGRADA [D. Vukićević, G. Petrović, U. Šajtinac, M. Čanak, M. Drljević, M. Tripković]

Bookvalisti o romanima u finalu za NIN-ovu nagradu 2022.

Marijana Čanak i roman „Klara, Klarisa“: Šta smo same sebi?

Razgovor sa Ivom Parađanin za Buro247.

Potraga za pričom o ženskoj slobodi

Volim da izgovaram naslov romana Marijane Čanak na različite načine: šapatom, da istaknem uzlazni akcenat na prvom slogu, da ga izgovorim kao jedan pojam ili da ga, recimo, provučem kroz upitnu intonaciju. Ima u njemu nečeg tepalačkog, i zavereničkog, i dozivalačkog, i bajaličkog, ima nekog viška u koji se, čineći ga efektnom estetskom formulom (koja pulsira rečenicama romana), ritmički ulivaju bitne smisaone linije romana. Te linije ispisuju se oko nje, glavne junakinje, oko Klare, pa oko Klarise, oko Klare-Klarise, bivajući priča o Klari, Klarisi. Te linije ispisuju potragu – potragu za sobom, za identitetom, potragu za ženom kakva se želi biti. Žarka Svirčev za Vreme

Realno i onostrano tvore celinu

Razgovor sa Stefanom Slavkovićem za NIN povodom "Klare, Klarise" u finalnom izboru za NIN-ovu nagradu.

Šestoro najboljih: Bajke su ključ za dušu priče

Razgovor sa Mićom Vujičićem za NIN povodom "Klare, Klarise" u finalnom izboru za NIN-ovu nagradu.

Ekopsihološka bajka

S jedne strane, roman tematizuje psihosomatski mučan i bolan proces (ponovnog) otkrivanja i oslobađanja autentično ženskog, ne samo u smislu polnog i rodnog određenja već i u širem smislu kakav pojam ženskog igra, na primer, u analitičkoj psihologiji i arhaičnim folklornim predstavama i praksama na čijem se tumačenju i rekontekstualizaciji zasnivaju koliko jungovske teorije psihe toliko i psihoterapije proistekle iz ili na osnovu njih, važne za ovaj roman. Kad je o njegovoj strukturi motiva, simbola i poruka reč, svakako treba spomenuti makar bestseler Žene koje trče s vukovima Klarise Estes: na samom početku ovu Klarisu „prizivaju“ ponižavajuće patrijarhalne fraze o zdravoj ženi koje odzvanjaju u svesti junakinje, kolokvijalno rečeno, ubijene u pojam. Violeta Stojmenović za Komunalinks

Knjigofilija 20: Marijana Čanak

Razgovor sa Đorđem Majstorovićem, urednikom književnog programa Omladinskog centra CK13.

Auditivni otpor arhetipskih maski

Odnos glavne junakinje sa zvukovnim svijetom nagovještava izgradnju magijske strukture teksta, jer su vizualizirani zvukovi i taktilni podražaji prividni i za nju stvarniji od svake realnosti. Na nekoliko mjesta u tekstu pojavljuju se i drugi magijski elementi: čaranje, glasovi maskiranih žena i ritualno pročišćenje na kraju romana. Ipak, najčešći motiv ostaje maska, prizivajući tako mitsku prošlost isprepletenu sa elementima fantazije i ne dopuštajući nam da zaboravimo njeno konotativno značenje – noseći maske funkcija, uloga i karakternih slojeva, prerušavamo se neprestano. Ovakvi i slični motivi intuicije, snova i mističnih slučajeva vezani su uglavnom za skupine ženskih likova. Priobalni topos osvjetljava drugu stranu suptilno uvedenog magijskog realizma – karnevalsku kulturu koja se ogleda na neočekivanim mjestima poput oglasne ploče sa reklamama za tarot, besplatno skidanje čini i pisca putujućeg pozorišta. Emina Adilović za Žensku čitaonicu P.E.N. centra Bosne i Hercegovine

Bookstan Live

Razgovor sa Ivanom Golijanin na Festivalu Bookstan - Srajevo, 2022.

Žena, majka, veštica

Roman se vešto poigrava društvenim konvencijama, ali ni na formalnom nivou ne zastajkuje. Stil karakterizuje slikovito stapanje čula, sinestezije, koje tekstu mestimično daju izrazito lirski karakter. Slike iz snova, onirički elementi, mešaju se sa različitim nivoima zbilje i deluju komplementarno materiji romana. Iako se radi o prvom romanu autorke, suočavamo se s vrlo zrelim, promišljenim i vešto ispisanim tekstom. Kao što se i Klara spušta u zemlju, preuzima drevne spoznaje žena i savetuje da treba u košmare u pomoć pozvati prijatelje, tako i autorka navodi citate regionalnih autorki.

Sašo Puljarević za Dunjalučar

Marijana Čanak: „Zlo“ je ako žena spozna sopstvenu snagu

Razgovor sa Gordanom Radisavljević-Jočić za Medijasferu povodom zbirke priča "Pramatere".

O romanu “Klara, Klarisa” Marijane Čanak: Razlomljenosti ženskog bića

Čanak piše o samoći i izopštenosti, u kontekstu ponižavajućeg okruženja u kojem je Klara bila primorana da odraste i da za(po)čne svoj život. U jalovom pokušaju da se prilagodi zahtjevima zajednice koja od žene očekuje majčinstvo i supružništvo, ona gubi svoj identitet umjesto da ga u tim godinama gradi. Jedini način na koji je moguće sačuvati i trunku zdravog razuma jeste kroz osamu i uronjenost u limb vlastitih snova.

Ivana Golijanin za Oslobođenje

Marijana Čanak, književnica: Književnost je za mene cilj i svrha

Razgovor sa Ivanom Golijanin za Oslobođenje povodom romana "Klara, Klarisa".